7 najvećih zabluda o popravku limarije na autu

7 najvećih zabluda o popravku limarije na autu

Dovoljan je mali pad koncentracije i doslovce sekunda nepažnje da biste stražnjim blatobranom zagrebali vlastiti zid na dvorištu. Šteta nije dovoljno velika i opsežna da biste u limarskoj radionici mijenjali baš čitavu stranicu odnosno karoserijski dio, a nije niti površinska da trebate samo lakiranje. To je situacija u kojoj trebate kvalitetan limarski popravak

  • Čekić i babica su osnovni limarski alati, ali moderna tehnologija točkastog zavarivanja s kliznim čekićem olakšava situaciju na mjestima gdje postoji više slojeva lima.
  • Autolimarski posao traži mirnu ruku, iskustvo i puno znanja i vještine.
  • Nakon kvalitetnog popravka, lakirerska intervencija u smislu vraćanja kontura kitom je minimalna.
  • Limovi na modernim automobilima su relativno tanki i potrebni su profesionalni alati, oprema i odlični majstori kako bi se automobil vratio u prvobitno stanje – to nikako nije posao za “fušere”.

Ovo je sedam najčešćih zabluda o popravku limarije:

1. Nakon popravka auto više nije siguran kao prije

Netočno! Ovo se često tvrdi za popravke nakon većih karambola. Ako je poštivan proces popravka kojeg propisuje proizvođač i ako se koriste originalni dijelovi, onda nema straha – auto i dalje ispunjava svoje sigurnosne standarde. To su proizvođači i potvrdili izvođenjem ponovnih “crash“ testova.

2. Iza pravog limara nema kitanja

Djelomično točno. Naime, izvrsni limar može popraviti lim do te mjere da mu je potrebno zaista malo kita kako bi imao idealnu formu. Međutim, to je ekonomski neopravdano i prakticira se samo kod vrhunskih restauracija i to tako da se dio iznova izrađuje. Svejedno, minimalna količina vrlo vjerojatno će ipak biti potrebna.

tportal
Izvor: Promo fotografije / Autor: Promo

3. Lim nakon popravka brže hrđa

Točno. Međutim, neznatno… Ako se popravak izvede prema pravilima struke, čak i ako je nakon skidanja sloja cinka bio zagrijavan i savijan, on se može ponovno tretirati cinkom. Više je načina: klasičnim topljenjem cinka i brušenjem ili korištenjem posebnih sprejeva. Tek kasnije slijedi lakiranje. Taj složeni proces uvelike usporava koroziju, ali popravak traje nešto dulje. S druge strane, treba biti realan: automobil kojeg vozimo neće i ne treba trajati 100 godina. Važno je da potraje desetljeće ili dva.

4. Aluminijske karoserije su bolje

Točno, ali samo djelomično. One ne hrđaju u klasičnom smislu. Ali se zato svaki popravak izvodi puno teže. Proces je različit, koriste se zakovice, ljepilo ili posebna zavarivanja. Dakle, to opet donosi više troškove popravka. Aluminijska karoserija nikako nije “fušerski” posao, tu se traži moderna tehnologija. Iako su proizvođači imali svojevrsni mali “bum” aluminijskih karoserija, sada se to svodi na blatobrane i haube skupljih modela.

5. Dio je bolje zamijeniti nego popraviti

Točno, ali uz jedan važan detalj. Kada je riječ o karoseriji, uvijek je bolje popraviti čim manji dio. Ekonomski je isplativije, a i radi se na manjoj površini. U našem slučaju na Volkswagen Passatu, ravnanje je bilo izvediva opcija i popravak se mogao izvršiti na način da auto zadrži estetsku kvalitetu i da se na karoseriji ništa ne treba zavarivati. Stoga, ako je riječ o vratima ili blatobranu, da, zamjena je najbolja opcija. Ako je riječ o dijelu kojeg s karoserije treba rezati i gore zavariti drugi, popravak je uglavnom bolja opcija, i ekonomski i kvalitativno.

tportal
Izvor: Promo fotografije / Autor: Promo

6. Fušeri su jeftiniji od majstora

Točno. Ali nisu povoljniji, a to je u konačnici ipak najvažnije i riječ je o golemoj razlici! Iako se limarija može raditi i u klasičnoj garaži za razliku od lakiranja, fušeri su nerijetko brzopleti i svoje vrijeme “pune” tako da prodaju jeftine popravke. Najčešća su kemijanja sa zamjenskim dijelovima lošije kvalitete koji na kraju prije zahrđaju, ne pristaju autu idealno zbog nejednakih zazora, tanjeg su lima i slično. Obično su u sprezi s “lakirerima” koji to fino debelo namažu kitom i popravak izdrži do prve zime.

7. Limari se bave isključivo limarijom

Netočno. Sav posao rastavljanja vozila i njegovog ponovnog sastavljanja njihov je posao. Naime, moderni automobili su prepuni raznih plastičnih kopči i valja imati puno iskustva kako dijelove skidati i kako vozilo rastavljati i pritom ništa ne potrgati. Ako se pojedine kopče i oštete, mogu se zamijeniti novima. Posebno je osjetljivo kada treba rastavljati unutrašnjost vozila, ili kada je hladno. Zimi su plastike krte i lakše puknu.

Iako vlasnici automobila s time često imaju problem misleći da je to krpanje, vješt limarski popravak odlična je stvar jer autu vraća i estetsku i uporabnu vrijednost, uz niže troškove. Naš Passat je popravljen u AutoZubaku tijekom jednog dana, a prije toga bilo je potrebno demontirati okolne dijelove i sve skupa pripremiti za lakiranje. Autolimarski popravak iziskuje iskustvo, strukovno znanje i jednu dozu obrtničke spretnosti. Biti vrhunski autolimar nije lako i to je ujedno razlog zašto ljudi imaju loša iskustva. Fušeri, popravci na brzinu “pod strehom”, loše sklepani automobili na kojima kasnije puca kit – sve je to rezultat traženja čim jeftinijeg popravka “bez računa”. No, to je posao za pravu, profesionalnu radionicu, koja ima znanje, ruke i alate da sve izvede kako treba, prema pravilima struke. U finalu, takav je popravak kvalitetniji i jeftiniji.

Stoga je naša preporuka da to ipak prepustite stručnjacima.

tportal

Izvor: tportal.hr